Razvoj nove terapijske strategije za rekonstrukciju koštanih oštećenja primenom optimizovanog autolognog transplantata dobijenog RIA tehnikom i biomaterijala za zamenu koštanog tkiva (RIABONE)

Rukovodilac: dr Marijeta Herman, dr Aleksandra Jauković

Saradnici na projektu: dr Tamara Kukolj, dr Hristina Obradović, Milena Živanović

Broj projekta: 01DS21004

Trajanje projekta: jul 2021-jun 2024.

Vodeća institucija: Univerzitetska bolnica u Vircburgu, Nemačka

Institucije učesnice: Institut za medicinska istraživanja, Univerzitet u Beogradu, Institut za ortopediju “Banjica“, Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu

Kompanije učesnice: Osartis GmbH, Nemačka; 3D Republika d.o.o. Srbija

Opis projekta:

Velika koštana oštećenja predstavljaju čest klinički problem gde je autologno presađivanje kosti trenutni terapijski zlatni standard. Autologni koštani transplantati dobijeni tehnikom Reamer-Irrigator-aspirator ® (RIA) sastoje se od dve frakcije – čvrste frakcije koja se obično koristi za transplantaciju i tečne frakcije koja se najčešće odbacuje kao medicinski otpad. Cilj ovog translacionog projekta je da doprinese definisanju regenerativnog potencijala tečne RIA frakcije kroz in vitro studije sekretornog i ćelijskog sastava, kao i testiranjem strategija predkondicioniranja za poboljšanje regenerativnog potencijala RIA transplantata. Takođe, projekat će pružiti dokaze za novu mogućnost primene materijala PerOssal ® (Osartis GmbH) u rekonstrukciji koštanog tkiva kombinovanjem sa RIA-transplantatom. Eksperimenti in vitro će biti osnova pretkliničkih i kliničkih ispitivanja u Srbiji kako bi se optimizovale trenutno dostupne terapije. Paralelno, ‘proof-of-concept’ eksperimenti sa 3D štampanim biomaterijalima realizovaće se u saradnji sa industrijskim partnerom iz Srbije 3D Republika d.o.o.

HORIZON Okvir za ponovno korišćenje podataka učesnika u kliničkim ispitivanjima za potpuno transparentan i etičan ekosistem

Rukovodilac: Dr. Luca Pani

Saradnici na projektu: dr Olgica Đurković-Đaković, dr Ivana Klun

Broj projekta: 101 034366

Trajanje projekta: januar 2022-decembar 2025.

Vodeća institucija: Università degli Studi di Modena e Reggio Emilia (UNIMORE), Italy

Opis projekta:

FACILITATE je projekat izgrađen na tehnološkoj platformi koja je usredsređena na pacijente, zasnovana na podacima, gde dinamička saglasnost omogućava vraćanje podataka kliničkog ispitivanja učesnicima u studiji u skladu sa GDPR-om i odobrenim etičkim okvirom. FACILITATE počinje pružanjem jasnih pravila u pouzdanom etičkom, zakonskom i regulatornom ekosistemu pre nego što angažuje pacijente kao generatore podataka. Ovo izbegava trenutnu situaciju u kojoj su klinički podaci razdvojeni u odvojenim repozitorijumima bez ikakve mogućnosti da se koriste izvan svoje prvobitne jednostrane namene. FACILITATE će obezbediti tehnološka rešenja za usaglašavanje sa GDPR-om u medicinskim istraživanjima tako što će se nadovezati na spremnost ovlašćenih zainteresovanih strana da dele i ponovo koriste svoje podatke. Konzorcijum FACILITATE je konstituisan korišćenjem širokog spektra kapaciteta da se uhvati u koštac sa ambicioznim izazovima vezanim za buduća klinička ispitivanja, kao što su preventivna, dugoročna ispitivanja i ispitivanja dokaza o realnom okruženju (RWE). Konzorcijum koristi inovativan pristup vraćanju podataka učesnicima studije tako što ih pita šta treba da se primeni da bi se osećali u sigurnom okruženju. Ovo zahteva od svih učesnika Konzorcijuma da iskoriste svoje postojeće mreže kako bi okupili zainteresovane strane na svim nivoima u lancu donošenja odluka, uključujući pacijente, zdravstvene radnike, dizajnere softvera, procesore i kontrolore repozitorija kliničkih ispitivanja, etičare, advokate i druge regulatore. Nakon dobijanja dinamičke saglasnosti o prenosivosti podataka, FACILITATE će ih ponovo koristiti i uporediti sa onima koji se nalaze u drugim repozitorijumima, uključujući RWE podatke snimljene na više načina i uređaja. FACILITATE će trajati 4 godine i učestvovaće u prosečnom pilot-istraživanju o otkupima istraživačkim podacima Horizon 2020. Njegova strategija predstavlja jedinstvenu i inovativnu priliku za bolje razumevanje odgovornih razvoja i regulacije lekova za različite kliničke aspekte bolesti, kao i bolju evaluaciju efikasnosti proizvoda u zdravstvenom sistemu.

Povezanost seroprevalencije i prisustvo parazita Toxoplasma gondii u mesu najvažnijih vrsta stoke

Rukovodilac: Dr. Joke van der Giessen

Saradnici na projektu: dr Olgica Đurković-Đaković, dr Ivana Klun, dr Aleksandra Nikolić, dr Branko Bobić, dr Aleksandra Uzelac, dr Irena Rajnpreht

Broj projekta: GP EFSA/BIOHAZ/2013/01

Trajanje projekta: novembar 2013-novembar 2015.

Vodeća institucija: National Institute for Public Health and the Environment (RIVM), The Netherlands

Opis projekta:

Opšti cilj projekta bio je da se dobiju informacije i prošire saznanja o prisustvu i vijabilnosti cista T. gondii u mesu i drugim jestivim tkivima kod najvažnijih vrsta domaćih životinja koje se gaje radi mesa, i ispita eventualna korelacija sa seroprevalencom T. gondii kod tih vrsta, i to putem opsežne pretrage literature i pregleda dostupnih podataka o ovoj temi, kao i izvođenjem eksperimentalnih studija kako bi se procenio stepen slaganja između metoda direktne detekcije (detekcija antitela) i metoda direktne detekcije (biološki ogled) infektivnih cista u mesu i drugim jestivim tkivima kod životinja za proizvodnju mesa u EU.

Paraziti koza: od znanja do kontrole

Rukovodilac: Dr. Smaragda Sotiraki

Saradnici na projektu: dr Olgica Đurković-Đaković, dr Ivana Klun, dr Tijana Štajner, dr Vitomir Đokić

Broj projekta: FA 0805

Trajanje projekta: april 2009-januar 2014.

Vodeća institucija: NAGREF Veterinary Research Institute, NAGREF Campus, Thermi 57001, Thessaloniki, Greece

Opis projekta:

Glavni cilj akcije bio je da unapredi naše znanje o različitim aspektima parazitskih oboljenja koza i zdravstvene zaštite životinja radi boljeg razumevanja različitih činilaca koji objašnjavaju specifičnost interakcije koza–parazit, kao i da se razviju održive strategije za kontrolu parazitskih bolesti koza.

Tip projekta:

COST akcije

Epidemiološki modeli rizika za vektorski prenosive zarazne bolesti: Studija slučaja bolesti prenosivih komarcima i krpeljima u različitim uslovima staništa, okruženja i klimatskih uslova

Rukovodilac: prof. dr Duško Ćirović, Ticani Paolo

Saradnici na projektu: dr Snežana Tomanović, dr Darko Mihaljica

Broj projekta:

Trajanje projekta: 2013-2015.

Vodeća institucija: Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta:

Osnovni cilj projekta je da se proveri da li, i u kojoj meri, antropski uticaj i klimatske promene utiču na rizik od bolesti prenošenim vektorima. Projekat ima za cilj razvoj epidemiološkog modela u kome je okruženje modelovano i po italijanskim i po srpskim karakteristikama, divlja životinja domaćin je crvena lisica, a patogeni izazivaju vektorske bolesti. Obuhvaćene bolesti prenose komarci (Dirofilaria immitis), krpelji (Babesia sp. Ehrlichia sp., Anaplasma phagocitophilum) i peščane mušice (Leishmania infantum). Patogeni koji će se proučavati su odabrani jer se veoma razlikuju sa filogenetskog i biološkog stanovišta i po svojim ekološkim potrebama. Na ovaj način će biti moguće proveriti veliki broj mehanizama preko kojih promene životne sredine mogu uticati na širenje patogena.

Značaj divljih kanida kao domaćina i rezervoara za krpelje i uzročnike bolesti koje prenose krpelji u Austriji i Srbiji

Rukovodilac: dr Snežana Tomanović, dr Georg Dušer

Saradnici na projektu: dr Darko Mihaljica, dr Ratko Sukara

Broj projekta:

Trajanje projekta: 2016-2017.

Vodeća institucija: Institut za medicinka istraživanja, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta:

Identifikacija krpelja i bolesti koje prenose krpelji je sve veći problem posljednjih decenija i poklapa se sa povećanjem antropogenog uticaja na biotičke i abiotičke komponente ekosistema. Kao rezultat direktnog i indirektnog antropogenog uticaja, omogućena je migracija ovih patogena na nova područja. Divlje kanide su važni domaćini iksodidnih krpelja i nedavno su prepoznati kao potencijalni rezervoari nekoliko zoonoznih patogena koje prenose krpelji. Vrste kao što su lisica (Vulpes vulpes) i zlatni šakal (Canis aureus) takođe predstavljaju važan izvor infekcije za domaće životinje i ljude, uglavnom zbog njihove blizine naseljima i česte izloženosti različitim vrstama vektora. Trenutno , ove populacije i dalje brzo rastu u urbanim područjima i šire se prema srednjoj i istočnoj Evropi povećavajući rizik od izloženosti ljudi i životinja patogenima. Međutim , mnogi aspekti epidemiologije bolesti koje prenose krpelji kod divljih kanida, kao što su raspon domaćina, raspon krpelja i njihova geografska distribucija, još uvijek su slabo istraženi.

Pregled mera prevencije i procena opterećenja toksoplazmozom kod transplantiranih pacijenata u evropskim zemljama

Vodi : dr Florence ROBERT-GANGNEUX,

Saradnici na projektu:

Dr sci Olgica Đurković Đaković, Dr Tijana Štajner

Broj projekta: grant (P307-09) from ESCMID

Trajanje projekta: 2014 – 2016.

Vodeća institucija: Univerzitet u Renu, CHU Rennes, Francuska

Opis projekta:

Broj transplantacije se povećava, što dovodi do sve većeg broja pacijenata pod rizikom od toksoplazmoze. Analizirani su praksa prevencije toksoplazmoze, prevalenca i ishode za pacijente sa transplantacijom hematopoetskih matičnih ćelija (HSCT) i transplantacijom solidnih organa (SOT; srce, bubreg ili jetra) u Evropi. Prikupljeni su elektronski podaci o transplantiranoj populaciji i smernice/propisi za prevenciju i klinički podaci o slučajevima toksoplazmoze dijagnostikovanim tokom 2010–2014. Serološki pretransplantacijski skrining davalaca alohematopoetskih matičnih ćelija obavljen je u 80% zemalja, skrining donora organa u 100%. Primaoci su sistematski pregledani u 6 zemalja. Ciljana hemoprofilaksa protiv toksoplazme bila je heterogena. Zabeleženo je ukupno 87 slučajeva toksoplazmoze (58 alo-HSCT, 29 SOT). Šestomesečna stopa preživljavanja bila je niža među seropozitivnim primaocima na toksoplazmu i među primaocima alohematopoetskih matičnih ćelija i jetre. Hemoprofilaksa je poboljšala ishode za primaoce SOT. Toksoplazmoza je i dalje povezana sa visokim stopama smrtnosti među primaocima transplantacije. Hitno su potrebne smernice za standardizaciju profilaktičkih režima i optimizaciju upravljanja pacijentima.

Profil masnih kiselina i sadržaj trans masnih kiselina u bazama podataka o sastavu namirnica u tradicionalnoj hrani kao smernica ka zdravijem izboru hrane našeg stanovništva (TRADIFA)

Rukovodilac: dr Danijela Ristić-Medić

Saradnici na projektu: dr Snježana Petrović, dr Aleksandra Arsić, dr Marija Takić, dr Vesna Vučić, dr Milica Zeković, dr Mirjana Gurinović

Broj projekta: 451-03- 3095/2014-09/56

Trajanje projekta: januar 2014-decembar 2015.

Vodeća institucija: Institut za medicinska istraživanja, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta:

Projekat se fokusirao na sadržaj trans masnih kiselina (TMK) i njihov dijetetski unos, posebno u tradicionalnoj hrani u Srbiji i Sloveniji. Projekat je primarno realizovan u cilju promocije sveopšteg zdravlja, jer postoje ubedljivi podaci da je unos TMK povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih boleti. Timski rad, trening i međusobne posete doprinele su povezivanje mladih naučnika u cilju transfera znanja. Određivanje TMK analitičkim metodama, standardizacija veličine porcija i primena softvera doprinela je harmonizaciji procene dietarnog unosa u obe zemlje. Izdvajanje namirnica i složenih jela sa većim sadržajem TMK, davanje preporuka i stalna medijska edukcaija mogu imati povoljan zdravstveni efekat u našim populacijama stanovništva. U tom cilju u Domu narodne skupštine Srbije u okruglom stolu koji smo organizovali zajedno sa odborom za zaštitu životne sredine pored naših predavča održao je predavanje i najveći ekspert za TMK Prof. Steen Stender. Rezultati projekta objavljeni su u međunarodnom časopisu doi:10.21101/cejph.a5928 i prezentovani na međunarodnim skupovima.
This site is registered on wpml.org as a development site.